NASLOVNA TELEFONSKI IMENIK FAQ
°C vrijeme
U protekla 24 sata u Klinici za porodiljstvo KCUS rođeno je 19 beba, od toga 12 dječaka i 7 djevojčica. - U protekla 24 sata u Klinici urgentne medicine KCUS pregledana su 193 pacijenata. U internističkoj ambulanti 71, a u hirurškoj ambulanti 122 pacijenata.
Objavljeno : 22.6.2017 u 08:24 Svi izvještaji
U protekla 24 sata u Klinici za porodiljstvo KCUS rođeno je 19 beba, od toga 12 dječaka i 7 djevojčica.
U protekla 24 sata u Klinici urgentne medicine KCUS pregledana su 193 pacijenata. U internističkoj ambulanti 71, a u hirurškoj ambulanti 122 pacijenata.
Facebook stranica Youtube kanal
BOS
ENG
Smanji tekst
Povečaj tekst
BRIGA ZA ZDRAVLJE PACIJENTA NA PRVOM MJESTU
ETIČKA LINIJA
ANONIMNA PRIJAVA NEPRAVILNOSTI
+387 (0) 33 297 000
Centrala UKCS Informacije
O UKCS-U KLINIKE I SLUŽBE ODNOSI S JAVNOŠĆU KONKURSI I OGLASI ZAKONI KONTAKTI INFORMACIJA ZA PACIJENTE

Historija UKCS-a


Klinički centar ima svoje početke u prvoj hospitalnoj zdravstvenoj ustanovi koju je 1866. u Sarajevu osnovao Topal Osman Paša sredstvima Gazi Husref Begovog Vakufa.

Sadašnje mjesto većine objekata Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo utemeljeno je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koševo. Ova godina, kada je osnovana tadašnja Zemaljska bolnica uzima se kao datum osnivanja Kliničkog centra.

Zemaljska bolnica u Sarajevu 1894. godineOd tog perioda Klinički centar se poput sličnih ustanova u svijetu razvijao u svim segmentima svoga rada. Primjenjivane su najsuvremenije metode rada, obrazovanja te naučno-istraživačkoga rada na razini multidisciplinarne kliničke ustanove.

Uprava Austro-Ugarske monarhije uvodi mnoge izuzetno značajne promjene koje vode privrednom, tehničkom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine. Na polju zdravstvene zaštite i medicinske struke i nauke dolazi do naglog razvoja tako da postojeća Vakufska bolnica usljed velikog priliva stanovništva u grad nije bila dovoljna, te je 1894. godine u dijelu grada koji se zove Koševo utemeljena Zemaljska bolnica.
 
Tada počinje i nova era u zdravstvenoj službi. Zapošljava se kvalificirani medicinski kadar, prvo iz Austrije, Mađarske, Češke, Italije i nekih drugih zemalja a potom i lokalno stanovništvo, koje diplome stiče na Univerzitetima u Beču, Budimpešti i Pragu. Tokom cjelokupnoga austrougarskoga perioda Zemaljska bolnica će biti krucijalan faktor ne samo u segmentu zdravstva nego i ukupnom društveno-ekonomskom, pa i političkom razvoju Bosne i Hercegovine u okviru Austro-Ugarske monarhije.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine u BiH vlada veliko siromaštvo. Liječnici, koji su većinom bili stranci, ali i mnogi domaći stručnjaci napuštaju zemlju, a epidemije zaraznih bolesti haraju njome i ostavljaju teške posljedice. Obnova prostora i popuna kadrova odvija se u periodu između dva svjetska rata.

Sanitetski fijaker za dovoz bolesnika u Zemaljsku bolnicu 1894. godineDr.Josef Preindlsberger za vrijeme hirurške operacije u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu 1894.godineZbor liječnika 1897. godine



U doba otvaranja Zemaljska bolnica u Sarajevu je bila najmoderniji objekat ovoga tipa na Balkanu. Bila je koncipirana i projektirana kao Univerzitetska bolnica u Beču i uređena prema najmodernijim evropskim standardima toga vremena.
 
Već tada su rađeni složeni hirurški i terapeutski zahvati, tako da se nije zaostajalo za klinikama razvijenih evropskih zemalja. Sve ovo dovodi do napretka u medicini i potrebi za domaćim školovanim kadrom, a sva ova znanja i iskustva su osnovni temelj za osnivanje Medicinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnivanjem Medicinskoga fakulteta Bolnica postaje nastavna baza, odnosno pojedine klinike i instituti preuzimaju nastavno-edukacionu ulogu.

Hirurški odjel Zemaljske bolnice u Sarajevu 1894. godineU toku agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva u periodu od 1992. do 1996. godine, Klinički centar je svakodnevno granatiran, bez obzira na obilježja i saznanja da se radi o zdravstvenoj ustanovi. Granatiranjem su potpuno uništene Ginekološko-akušerska i Pedijatrijska klinika sa pratećim sadržajima kao i Institut za fizijatriju na Ilidži. Institut za vaskularne bolesti i Psihijatrijska bolnica su devastirane nakon povlačenja agresora iz naselja Jagomir. Ogromne štete su pretrpjele klinike na Koševu, na koje je palo preko 350 granata i drugih eksplozivnih naprava.

Ukupne materijalne štete procjenjene su na 34.2% uništenih predratnih kapaciteta sa 1130 bolesničkih postelja, odnosno 38 miliona Eura. Na liječenju je smrtno nastradalo 5 pacijenata, direktnim pogocima granata u bolesničke sobe, a na isti način je 19 pacijenata ranjeno.
 
Na radnim mjestima i u gradu je ubijen 51 radnik ove ustanove. U toku agresije, uposlenici i pacijenti su iz uništeih ustanova premješteni u sadašnje klinike. Reorganiziranjem kapaciteta rad je nastavljen iako u reduciranom obimu, racionaliziran u kapacitetima, opremi i kadrovima primjereno svjetskim standardima.
 
U periodu 1992-1995 Klinički centar je napustilo 2597 radnika. Cijeli ratni period ostao je da radi 2271 radnik.


Foto dokumentacija preuzeta iz Arhiva Bosne i Hercegovine i ljubaznošću gđe Tatjane Praštalo