Vodič za pacijente

Adresa Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo je:

Bolnička 25.

71000 Sarajevo

Telefon centrala UKCS: 00 387 33 297 000

Autobusne linije br. 14. i br. 17. polazište ispred Doma Armije.

Sa autobusne ili željezničke stanice tramvajem broj 1. do stanice Drvenija most, a potom sa polazišta Dom Armije, autobusna linija br. 14. ili 17 do UKCS-a.

Taksi stajalište je pored glavne kapije UKCS.

Klinika za pedijatriju nalazi se na lokalitetu Jezero, adresa: Patriotske lige 81.

Prijevoz pacijenata unutar Univerzitetskog kliničkog centra se odvija vozilima kliničkoga autotransporta.

Na lokaciji UKCS-a u toku su radovi rekonstrukcije i dogradnje objekata te trenutno nema osiguranoga parkirališta za pacijente i posjetitelje. Stoga Vas molimo da predvidite dovoljno slobodnoga vremena za pronalaženje parkirališnog mjesta izvan bolničkog kompleksa te da ukoliko Vam to dozvoljava vaše zdravstveno stanje radije koristite gradski prevoz.

Naša je bolnica paviljonsog tipa (smještena na više lokacija i obuhvaća oko 45 objekata). Stoga snalaženje katkad nije jednostavno. Kliknite da biste vidjeli plan objekata.
Ako i unatoč tome niste sigurni kako doći do odredišta, molimo vas da se obratite osoblju na recepcijama koje su smještene u prizemlju svih većih bolničkih zgrada.
Također kliknite da biste vidjeli spisak svih Klinika UKCS-a, a klikom na pojedinačnu kliniku vidjet ćete sve potrebne podatke.

Vaše žalbe, pohvale i prijedloge osoblje je uvijek spremno saslušati i preduzeti potrebne mjere. Ako ih želite izraziti u pismenom obliku na raspolaganju Vam je 35 sandučića, postavljenih za te namjene unutar UKCS-a. Od odgovorne sestre odjeljenja možete tražiti da Vam se obezbjedi anketni listić. Želite li nas pohvaliti, pokuditi, dati prijedlog nakon dolaska kući? Pišite nam na info@kcus.ba

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 3.

Zdravstvena zaštita u UKCS se pruža kontinuirano 24 sata. Redovno radno vrijeme u UKCS je od 8,00-16,00 sati, a raspoređuje se na način da se osigura kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite na najsvrsishodniji način.Rad se obavlja u jednoj, više smjena, turnusima, dežurstvu i stalnoj pripravnosti kao posebnim uslovima rada  u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i podzakonskim aktima o rasporedu radnog vremena (kantonalno Ministarstvo zdravstva shodno ovlašćenjima iz člana 96 Zakona o zdravstvenoj zaštiti).

 Konkretan raspored radnog vremena u UKCS utvrđuje se posebnim uputstvom   Generalnog direktora o organizovanju radnog vremena.

Svi uposlenici su dužni da se strogo pridržavaju utvrđenog radnog vremena i u propisanoim random veremenu budu na svojim radnim mjestima.

Raspored radnog vremena sa naznakom imena i prezimena ordinirajućih ljekara obavezno se ističe na mjestima koja su dostupna pacijentima u svim Organizacionim jedinicama UKCS u kojima se pruža zdravstvena zaštita. 

Član 4.

Pacijenti hospitalizirani u UKCS-u i njihove posjete kao i zdravstveni i drugi zaposlenici  dužni su da se strogo pridržavaju kućnog reda UKCS-a u procesu pružanja zdravstvene usluge pacijentima.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 10. 

• Upotreba alkoholnih pića;
• Igranje karata i sličnih igara u vidu kocke;
• Nepotrebno zadržavanje u drugim bolesničkim prostorijama i hodnicima;
• Stvaranje buke i narušavanje mira na bilo koji način (glasnim govorom, bučnim kretanjem, dozvoljenim korištenjem radio i TV aparata, mobitela i sl.);
• Unošenje bilo kakvih životinja;
• Svađa i međusobne prepirke;
• Primanje hrane, rublja i drugih stvari bez dozvole sobnog ili dežurnog ljekara;
• Razgovor preko balkona i prozora;
• Odlazak na druga odjeljenja;
• Napuštanje bolesničke sobe u vrijeme kada to nije dozvoljeno;
• Unošenje hladnog ili vatrenog oružja;
• Unošenje TV i radio-aparata, tranzistora i fotografskog aparata bez dozvole šefa odjeljenja;
• Obavljanje bilo kakvih poslova u vidu zanimanja.

Član 11.

Pacijentu na hospitalizaciji se može odobriti izlazak u grad u iznimnim slučajevima o čemu odluku donosi šef  Odjeljenja na prijedlog ordinirajućeg ljekara i o tome izdaje pismenu dozvolu.
Pacijent je dužan da pri izlasku iz UKCS dozvolu pokaže portiru na kapiju, a po povratku da je preda portiru.

Član 12.

Pacijent je dužan da se sa imovinom UKCS-a koristi domaćinski.

Pacijent koji namjerno ili iz krajnje nepažnje pričini materijalnu štetu UKCS, dužan je istu naknaditi odmah po utvrđivanju štete.
Zapisnik o nastaloj šteti sačinjava dežurni uposlenik u prisustvu lica koje je prijavilo štetu.
Visinu štete procjenjuju službe Tehničkog sektora.

Član 13.

Šefovi i glavne sestre Klinika, šefovi i glavne sestre Odjeljenja, glavna sestra UKCS i zaposlenici  Unutrašnje službe zaštite vrše stalnu kontrolu i nadzor nad poštivanjem prava pacijenata, obaveza i odgovornosti pacijenata kao I odredaba kućnog reda, svaki u okviru svojih ovlašćenja.
U slučajevima kada pacijent i pored ponovljenog usmenog i pisanog upozorenja nastavi sa kršenjem kućnog reda, isti se odmah otpušta iz UKCS-a, osim ako je životno ugrožen, a u istoriji bolesti i otpusnici se navodi razlog otpuštanja.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 14.

Dolaskom na liječenje pacijent je obavezan sa sobom ponijeti sve potrebne dokumente:

-valjanu uputnicu (u slučaju hitnog prijema, uputnicu mogu u roku od 24 sata nakon prijema dostaviti i bliži srodnici),

-ovjerenu knjižicu zdravstvenog osiguranja (dokaz o mogućem dopunskom zdravstvenom osiguranju),

-raspoloživu medicinsku dokumentaciju o prethodnom liječenju,

-valjanu ličnu kartu ili drugi identifikacijski dokument sa slikom i JMB

-pacijenti  koji dolaze na zakazane operativne zahvate sa sobom  donose nalaz ljekara koji ih je naručio na operativni zahvat, sve laboratorijske i ostale nalaze koji su traženi u predoperativnoj obradi

-predmete za ličnu higijenu, pidžamu, papuče i kućni ogrtač, a po dozvoli ljekara i drugo.

Član 15.

Pri dolasku na hospitalizaciju nije dozvoljeno nositi sa sobom stvari od vrijednosti i veće količine novca.

Po prijemu na Klinike UKCS, novac i druge stvari od vrijednosti pacijent je dužan da preda prijemnoj službi na čuvanje o čemu mu se izdaje potvrda.
UKCS ne odgovara za novac i stvari od vrijednosti ukoliko ih pacijent ne preda na čuvanje.
Po otpustu iz UKCS-a  novac i druge stvari od vrijednosti koje je pacijent predao na čuvanje, vraćaju se pacijentu s tim što on vraća potvrdu na kojoj potvrđuje primitak novca, odnosno stvari.

Član 16.

Stvari pacijenta, koji je kao hitan slučaj primljen na hospitalizaciju, odnosno koji se nalazi u teškom ili besvjesnom stanju, a nema u pratnji članove porodice, zapisnički prima medicinski tehničar na odjeljenju gdje je pacijent smješten, a zatim u svemu postupa kao sa stvarima pacijenata koji su primljeni pod normalnim uvjetima.

Član 17.

Prije smještaja na odjeljenje, pacijent se sanitarno obrađuje prema uputstvima ljekara koji prima bolesnika.

Obavezno je odstraniti lak sa noktiju  na rukama i nogama, ukloniti šminku i sav nakit.

Obaveza je pacijenta, a u cilju sigurnosti i uspješnosti liječenja, da prilikom prijema ukaže na sve eventualne ozljede i na sve promjene u zdravstvenom stanju.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 18.

Prijem bolesnika u UKCS vrši se, po pravilu, svakim radnim danom od 8,00 do 14,00 sati na osnovu uputnice i ovjerene zdravstvene knjižice za stacionarno liječenje i konsultativno-specijalističku zdravstvenu zaštitu koju izdaje ovlašteni ljekar iz primarne i specijalističke zdravstvene zaštite i koja vrijedi 30 dana od dana izdavanja.
U slučajevima zbrinjavanja hitnih stanja, prijem se vrši svakog dana, bez ograničenja vremena sa i bez uputnice i ovjerene zdravstvene knjižice.
U slučaju iz prethodnog stava, uputnicu za trijažu ispunjava prijemna služba, s tim da je ista obavezna u roku od 48 sati od prijema obezbjediti propisnu uputnicu za bolničko liječenje od za to nadležne zdravstvene ustanove.

Član 19.

Ukoliko je pacijent osigurano lice drugih kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja sa teritorije Federacije, iz  RS i Brčko Distrikta, pored važeće zdravstvene isprave  treba da ima  i uputnicu sa odobrenjem za liječenje od nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja kao i naknadne saglasnosti za usluge čija vrijednost prelazi cijenu utvrđenu Sporazumom o načinu i postupku pružanja zdravstvene zaštite izvan područja kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada (Sl.novine FBiH br. 41/01).
Ako je u pitanju zbrinjavanje hitnih stanja takvih pacijenata, UKCS će im pružiti zdravstvenu uslugu, odnosno primiti na liječenje i bez dokumenata iz stava 1. ovog člana, ali je prijemna služba obavezna da u roku od tri dana od dana njegovog prijema na liječenje, obavijesti kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja, zavod zdravstvenog osiguranja RS i Brčko Distrikta kome bolesnik pripada, o datumu njegovog prijema na liječenje, dijagnozi i predviđenom trajanju stacionarnog liječenja radi dobijanja saglasnosti za to liječenje.

Član 20.

Prilikom prijema pacijenta na hospitalizaciju,  dežurni ljekar je dužan da na osnovu zdravstvenog stanja pacijenta ocijeni opravdanost upućivanja na bolničko liječenje.
Ako se ocijeni da zdravstveno stanje dozvoljava ambulantno liječenje, neće se provesti hospitalizacija, nego će se isti uputiti na  ambulantno liječenje.

Član 21.

Ukoliko se ne radi o zbrinjavanju hitnog stanja,  pacijent se mora primiti na liječenje ili medicinsku obradu u najkraćem mogućem roku, koji ne može biti duži od 30 dana, o čemu se na uputnici sačinjava posebna zabilješka, iz koje su vidljivi razlozi odlaganja prijema i tačan termin kasnijeg prijema.

Član 22.

Prilikom prijema na hospitalizaciju, pacijent je obavezan da da svoje lične podatke uz prezentaciju lične karte ili drugog identifikacionog dokumenta sa slikom i JMB kako bi se mogao ustanoviti njegov identitet.
Provjera identiteta, adrese stanovanja i jedinstvenog matičnog broja obavezno se vrši i kod prijema porodilja.
U slučaju hitnog prijema kada bolesnik nije u stanju da pruži osnovne podatke o sebi, to je dužan učiniti pratilac bolesnika.

Ukoliko se identitet pacijenta ni na koji način ne može utvrditi, obavještava se MUP radi provođenja postupka utvrđivanja identiteta.

Član 23.

Prijem bolesnika sa duševnim smetnjama se obavlja po posebnom postupku propisanom Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 24.

Prijem neosiguranih lica vrši se na isti način kao i prijem ostalih pacijenata uz prethodnu akontativnu uplatu očekivanih troškova liječenja.

U hitnim slučajevima neosigurana lica se primaju bezuslovno uz obavezu naknadne uplate troškova liječenja akontativno dok se nalaze na hospitalizaciji, a konačnog iznosa po okončanom liječenju. Od pacijenta ili članova njegove poroddice se uzima pismena izjava da će snositi troškove liječenja.

Izjava mora sadržavati tačne podatke preuzete sa identifikacionih dokumenata sa navedenim brojevima isprava i čitkim upisima imena i prezimena, prebivališta, JMB broja lične karte, pasoša i sl.

Član 25.

U slučaju prijema neosiguranih lica (hitni ili redovni ) potrebno je skocentrisati sve potrebne zdravstvene usluge na nužni broj dana.

Član 26.

Ukoliko je pružena zdravstvena usluga pacijentu koji je strani državljanin kao hitan slučaj odmah se  vrši akontativna naplata pružene usluge, a ako isti pismeno izjavi da nema materijlnih sredstava sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: podatke o identitetu stranca (prezime i ime, godina rođenja, zanimanje, državljanstvo, prebivalište, odnosno boravište u zemlji čiji je državljanin, kao i adresa u Federaciji ako je ima, broj putne isprave i od koga je izdata), iznos naknade, način i rok plaćanja koji ne može biti duži od 30 dana po otpustu, uz konstataciju da strani državljanin nema pravo na korišćenje zdravstvene zaštite po propisima o zdravstvenoj zaštiti po međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju ili po drugom osnovu i izjavu sa potrebnim podacima lica koje preuzima obavezu plaćanja (podaci kao u članu 24 stav 3 Pravilnika).

Član 27.

Ukoliko se prilikom prijema pacijenta, utvrdi da je do povređivanja došlo nasilnim putem, ljekar koji je izvršio pregled obavezno ispunjava obrazac „prijave  o ozljedi" i dostavlja ga Policijskoj upravi  na znanje i eventualni postupak i  Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Član 28.

Prilikom prijema bolesnika ispunjavaju se slijedeći obrasci:

• Istorija bolesti;
• Matični list;                                      
• Bolesničko-statistički listić;
• Prijemni list-nalog za prijem.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 29.

U skladu sa osnovnim ljudskim pravima i vrijednostima u zdravstvenoj zaštiti da svako ima pravo na poštivanje kao čovjek, pravo na samoodlučivanje, pravo na mentalnu i fizičku sigurnost i osobnu zaštitu, poštivanje vlastite privatnosti, i zdravstvenu zaštitu koja mu nudi najviši stupanj zdravlja, za vrijeme hospitalizacije u UKCS-u, pacijenti  imaju pravo biti upoznati :

• sa svojim zdravstvenim stanjem,
• sa nalazima pretraga,
• sa učinkovitošću i mogućim komplikacijama predloženog liječenja,
• sa mogućim rizicima,
• sa posljedicama odbijanja ili prekidanja liječenja.,
• sa mogućnostima alternativnog liječenja
• sa mogućnostima liječenja u inostranstvu ukoliko se liječenje ne može obaviti u UKCS

(Pravilnik o Kućnom redu)

                                                               Član 30.

• Pacijent ima pravo odbiti ili prekinuti medicinski postupak ili postupak njege. O mogućim posljedicama odbijanja, pacijent će biti brižljivo obavješten.
• U slučaju da pacijent ne može izraziti svoju volju, a medicinski zahvat ili postupak njege je nužan, smatra se da je pacijent dao pristanak i pri tom se uzimaju o u obzir njegove eventualne prijašnje izjave ili izjave ovlaštenog pravnog zastupnika pacijenta (ako ga ima).
• Pisani pristanak pacijenta je obavezan i za čuvanje i upotrebu dijelova ljudskog tijela. Ukoliko se ti dijelovi tijela namjeravaju upotrijebiti u postupku dijagnoze, liječenja i zdravstvene njege tog pacijenta, postupa se kao da je pacijent pristanak dao.
• Pacijent daje pisani pristanak i ukoliko sarađuje u procesu obrazovanja medicinskoga kadra.
• Za saradnju i učešće u naučno-istraživačkom radu za vrijeme hospitalizacije obavezno se traži pisani pristanak pacijenta.
• Medicinska istraživanja ne smiju uključivati pacijente koji nisu u mogućnosti izraziti svoju volju (u njihovo ime može je izraziti pravni zastupnik), osim ako bi isto bilo u korist pacijenta. Osobu koja nije sposobna na pristanak smijemo uključiti u pretrage samo ako su rizici i opterećenje za nju manje od prednosti koje bi donijelo istraživanje.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 31.

• Informacije o zdravstvenim uslugama koje pruža UKCS, kao i o uvođenju novih metoda moraju biti na rasplaganju svima (dostupnost putem štampanih i elektronskih medija).
• Pacijent ima pravo biti u potpunosti upoznat sa svojim zdravstvenim stanjem, uključujući sve medicinske podatke o svojoj bolesti, s predloženim medicinskim postupcima, njihovim prednostima i mogućim rizicima, alternativnim zahvatima i posljedicama prekidanja liječenja, s dijagnozom, prognozom i napredovanjem liječenja te postupcima njege.
• Samo izuzetno kada postoje jaki razlozi i bojazan da bi to moglo pouzrokovati ozbiljnu štetu bez očiglednih pozitivnih učinaka, ili na izričiti zahtjev pacijenta ili njegove uže porodice, mogu se pacijentu prešutjeti podaci o njegovom zdravstvenom stanju.
• Podaci o njegovom zdravstvenom stanju se pacijentu saopštavaju na primjeren način koji je u skladu s njegovom sposobnošću razumijevanja, te sa što manjom upotrebom stručnih izraza (po potrebi pomoć prevodioca).
• Pacijent ima pravo odabira osobe koja će u njegovo ime biti upoznata s podacima.
• Pacijentu se ostavlja mogućnost da konsultira i druge stručnjake.
• Prijemom u Klinički centar, pacijent se upoznaje sa identitetom i stručnim statusom zdravstvenih radnika koji će voditi brigu o njemu i uobičajenim postupcima koji se odnose na njegov boravak i zdravstvenu zaštitu u UKCS-u.
• Prilikom otpusta iz Kliničkog centra, na zahtjev pacijenta može se dati pisani sažetak njegove dijagnoze, liječenja i zdravstvene njege.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 32.

• Svi podaci o zdravstvenom stanju pacijenta i drugi lični podaci su povjerljivi, čak i nakon smrti pacijenta.

• Povjerljivi podaci mogu se saopštavati trećim licima samo u slučaju jasnog pristanka pacijenta, odnosno na zahtjev pravosudnih organa

• Svi podaci o pacijentu moraju biti zaštićeni kao i svi drugi izvori iz kojih bi se mogli dobiti podaci o pacijentu.

• Pacijent ima pravo na uvid u svoju cjelokupnu medicinsku dokumentaciju (pravo na kopiju).
  
• Uplitanje u privatni i porodični život pacijenta nije dozvoljeno, osim ako pacijent na to pristaje, ili ako je to nužno za dijagnostiku, liječenje i zdravstvenu njegu pacijenta.
• Medicinski tretman i zdravstvena njega smije se provoditi samo uz poštivanje pacijenta i njegove privatnosti. Medicinski tretman se provodi samo u prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne osim ako pacijent pristane ili želi drugačije.
• Pacijent ima pravo na tišinu i prostornu privatnost.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 33.

• U slučajevima kada je oblik posebnog liječenja na raspolaganju samo u ograničenoj količini, odabir pacijenta temelji se na zdravstvenim kriterijima bez razlikovanja.
• Pacijent ima pravo na odabir i promjenu ljekara, osoblja i zdravstvene ustanove u skladu sa sistemom zdravstvenog osiguranja.
• Pacijent ima pravo na obrazloženje prije premještanja u drugu ustanovu (potreban je pristanak te ustanove da pacijenta prihvaća) ili otpusta iz bolnice.
• Pacijent ima pravo na dostojanstveno postupanje u procesu dijagnostike, liječenja i zdravstvene njege (poštivanje njegovih kulturnih, religioznih i drugih vrijednosti).
• Pacijent ima pravo na podršku porodice, srodnika, prijatelja, vjerskih predstavnika.
• Pacijent ima pravo na ublažavanje boli i patnje s obzirom na njegovo trenutno zdravstveno stanje.
• Svatko ima pravo na zdravstvenu njegu koja mu je potrebna (u skladu sa financijskim, ljudskim i materijalnim sredstvima koja su na raspolaganju u društvu).
• Pacijent ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu njegu (visoki stupanj humanosti i tehničke opreme).
• Pacijent ima pravo na kontinuiranu zdravstvenu njegu uz saradnju svih osoba i ustanova koje su uključene u njegovo liječenje, dijagnostiku i zdravstvenu njegu.
• Ako pacijentovo stanje zahtijeva dalju zdravstenu zaštitu i nakon otpusta iz bolnice, ona mu mora biti omogućena.
• Pacijent ima pravo na humanu zdravstvenu zaštitu za vrijeme umiranja i na dostojanstvenu smrt.
• Pacijent ima pravo na izražavanje svojih vjerskih osjećanja i prakticiranje vjere u za to predviđenom prostoru.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 34.

• Ukoliko pacijent misli da njegova prava nisu uzeta
• u obzir ima mogućnost žalbe.
• Pacijent ima pravo na temeljito, pravedno, učinkovito i brzo rješavanje po uloženoj žalbi kao i pravovremeni izvještaj o donijetoj odluci po žalbi.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 35.

Pacijenta na odjeljenje Klinike UKCS prihvata medicinski tehničar, smješta u postelju, upoznaje sa kućnim redom i pomoćnim prostorijama kao i  osnovnim informacijama koje su pacijentu potrebne (ime odjeljenskog ljekara, sestara,  plan pregleda i sl.)

Član 36.

Odmah po prijemu, sobni ljekar je dužan izvršiti pregled pacijenta, ordinirati terapiju i dati nalog za laboratorijske i ostale pretrage kako bi se postavila prijemna dijagnoza pacijenta.

Član 37.

Dežurni ljekar koji vrši prijem hitnih slučajeva izvan redovnog radnog vremena određuje smještaj pacijenta i izdaje svim zaposlenim uputstva za novoprimljenog pacijenta.
Svi zaposleni na bolničkom odjeljenju se izvan redovnog radnog vremena obavezno pridržavaju naredbi i uputstava dežurnog ljekara.

Član 38.

Za vrijeme boravka u UKCS pacijent je dužan, u cilju bržeg oporavljanja i ozdravljenja, da se u svemu pridržava uputa medicinskog osoblja.

Član 39.

U skladu sa osnovnim pravima pacijenata, člana 29 ovog Pravilnika, za sve vrste operativnih zahvata, invazivnih, dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, obavezno se predhodno obezbjeđuje pismeni pristanak pacijenta, odnosno roditelja ili staratelja ako je pacijent maloljetan ili lišen poslovne sposobnosti.
Potpisani obrazac iz prethodnog stava se čuva u istoriji bolesti.
Ukoliko pacijent, roditelj ili staratelj, neda svoj pristanak u smislu ovog člana, ordinirajući ljekar je dužan, nakon što je ukazao na štetne posljedice odbijanja intervencije, pribavi pisanu izjavu potpisanu od ovih lica, koja se takođe čuva u istoriji bolesti.
Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje,pristanak daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži rođaci.
Ukoliko postoji opasnost po život oboljelog ili povrijeđenog, a zbog hitnosti nije moguće blagovremeno pribaviti pisani pristanak, intervencije iz stava 1. ovog člana se mogu poduzimati bez istog.

Član 40.

Pacijent ima pravo da odbije bilo koji pregled ili medicinski tretman.

Zdravstveni radnik je dužan da pacijenta prethodno detaljno informiše o štetnim posljedicama po zdravlje i drugim rizicima ako odbije pregled ili medicinski tretman.

Član 41.

Pacijent ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena pružanjem neodgovarajuće zdravstvene zaštite, u slučaju dokazane stručne greške.

Član 42.

Pacijent ima pravo na tačno obavještavanje i pouku o svim pitanjima koja se tiču njegovog zdravlja, kao i pravo na povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje njegovog zdravlja.

Član 43.

Pacijent ima pravo na izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija koja mu ponudi ljekar osim u slučaju neodložne intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njegov život i zdravlje i izazvalo trajna oštećenja.

Član 44.

Pacijent ima pravo odbiti pregled i liječenje od strane ljekara zbog gubljenja povjerenja.

Član 45.

U slučajevima kada pacijent, odnosno roditelj ili staratelj, odnosno član uže porodice za maloljetno lice, lice lišeno poslovne sposobnosti i lice u besvjesnom stanju, nisu zadovoljni vrstom zdravstvene usluge, načinom pružanja  zdravstvene usluge, kvalitetom zdravstvene usluge, ishodom dotadašnjeg načina ostvarivanja zdravstvene zaštite, kao i odnosom prema njima u procesu pružanja zdravstvenih usluga, mogu podnijeti zahtjev za formiranje ljekarskog konzilijuma.
Zahtjev se podnosi u pismenoj formi .
Generalni direktor UKCS odmah, a najduže u roku od 48 sati računajući od vremena podnošenja zahtjeva, imenuje ljekarski tim koji će obaviti konzilijarni pregled.
Ljekarski tim je dužan odmah pristupiti obavljanju konzilijarnog pregleda nakon kojeg donosi pismeni zaključak i dostavlja ga Generalnom direktoru i podnosiocu zahtjeva za konzilijarni pregled.
Podnosilac zahtjeva koji nije zadovoljan pisanim zaključkom konzilijarnog tima ima pravo zaštitu svojih prava zatražiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja kod kantonalnog ministarstva zdravstva.

Član 46.

Ako se utvrdi da je zahtjev za osnivanje ljekarskog konzilijuma bio neosnovan, podnosilac zahtjeva snosi troškove konzilijarnog pregleda.

Član 47.

U slučajevima izuzetne ugroženosti zdravlja pacijenta, konzilijarni pregled se ima izvršiti odmah.

Član 48.

Pružanje bilo koje zdravstvene usluge pacijentu vrši se obavezno u prisustvu ljekara i medicinskog tehničara.

Član 49.

Pacijent se smješta i liječi na odjeljenje na kojem se liječe ista i srodna oboljenja, a samo izuzetno se hitni prijem može izvršiti i na druga odjeljenja.

Član 50.

Sva medicinska dokumentacija se mora voditi uredno, u istoj moraju biti upisani svi podaci o toku liječenja, terapija, hirurške i druge medicinske intervencije, rezultati analiza, odnosno cijeli tok liječenja.
Medicinska dokumentacija se trajno čuva.
Svi podaci u medicinskoj dokumentaciji moraju biti kucani na pisaćoj mašini ili kompjuteru sa potpunim imenom i prezimenom ljekara.

Član 51.

Lijekovi se izdaju pacijentima isključivo po pismenom nalogu ljekara koji se bilježi u temperaturnu, odnosno terapeutsku listu.
Uzimanje lijekova od strane pacijenata vrši se obavezno uz prisustvo medicinskog tehničara.

Član 52.

Lijekovi i drugi sanitetski materijal mogu se trebovati i čuvati u odjeljenskim priručnim apotekama samo za potrebe do najviše pet dana.
Svi utrošeni lijekovi se evidentiraju u temperaturnoj listi, kartoteci ili knjizi terapije i knjizi trebovanja lijekova iz Kliničke apoteke.
Lijekovi narkotici, opijati i preparati otrovne sadržine, moraju se držati u zaključanom ormaru, a ključ se nalazi kod glavne sestre klinike.
Preparati otrovne sadržine moraju obavezno imati etiketu sa oznakom da su otrovi i moraju biti izdvojeni od ostalih lijekova.
Lijekovi narkotici trebuju se i vode u posebnoj knjizi narkotika kod koje su sve stranice ovjerene od nadležnog organa.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 53.

Za vrijeme hospitalizacije pacijent  ima pravo na ishranu u skladu sa svojim svjetonazorom ukoliko nije u suprotnosti sa propisanom medicinskom dijetom.

Član 54.

Objedi pacijenata se vrše u određenim vremenskim razmacima:

• doručak od 7,00 do 8,00 sati;
• ručak od 12,00 do 14,00 sati
• večera od 18,00 do 19,00 sati.

Izuzetno od prednjeg, prema ljekarskom uputu i vrsti bolesti, objedi pacijenata mogu se obavljati i više puta dnevno.
Pacijentima koji su pokretni hrana se servira u trpezariji a nepokretnim u postelji.
Pacijente koji nisu u stanju da sami uzmu hranu, hrani medicinski tehničar.

Član 55.

Dijetu za ishranu pacijenata određuje ordinirajući ljekar.
Određena dijeta se upisuje u temperaturnu listu s tim što svaka promjena mora biti zabilježena, datirana i potpisana.

Odjeljenski jelovnik sastavlja glavna sestra na osnovu lista.
Na osnovu odjeljenskih jelovnika dijetetičar sastavlja glavni jelovnik na osnovu kojeg jelovničar obračunava potrebne količine namirnica na bazi normativa.

Član 56.

Hrana se iz centralne kuhinje transportuje na  odjeljenja i istu preuzima glavna sestra ili smjenska sestra sa servirkama kontrolišući količinu, vrstu i dijetu gotove hrane.
Podjelu hrane vrše servirke.Kontrolu podjele hrane vrši glavna ili smjenska sestra.
Hrana mora biti servirana na odgovarajući način i podijeljena prema odgovarajućim dijetama.

(Pravilnik o Kućnom redu

Član 57.

Posjeta bolesnicima je dozvoljena svaki dan u vremenu od 15,30 do 16,30 sati.

Član 58.

U izuzetnim slučajevima šef odjeljenja na prijedlog ordinirajućeg ljekara i saglasnost šefa Klinike može dozvoliti članu porodice da bude pored bolesnika povremeno ili stalno za određeno vrijeme o čemu se daje pismena dozvola.

Član 59.

Zabranjuje se ulazak posjetiocima pacijenata na odjeljenja utvrđena od strane šefa Klinike:
-za infektivne bolesti,
-za anesteziju i reanimaciju,
-za neurohirurgiju,
-za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju,
-za ginekologiju i akušerstvo

-za pedijatriju

-Intenzivne internističke njege

-za bolesti pluća i tuberkulozi "Podhrastovi"

-operacione sale

Radi prevencije širenja zaraza ne preporučuje se posjeta sa malom djecom.

Član 60.

Na prijedlog epidemioloških službi i sanitarne inspekcije, mogu se povremeno zabraniti posjete na svim bolesničkim odjelima.
Odluku iz prethodnog stava donosi Generalni direktor UKCS.

Član 61.

Kod teških bolesnika posjeta se može ograničiti kako u pogledu vremena, tako i broja posjetilaca, o čemu odlučuje šef odjeljenja, odnosno dežurni ljekar.

Član 62.

Posjetioci bolesnika moraju paziti na red i čistoću i prilikom posjete ne smiju remetiti mir bolesnika.
Sjedenje posjetilaca na bolesničkim posteljama je zabranjeno.
Ukoliko se posjetioci ne pridržavaju ovih odredaba, dežurni ljekar može da prekine posjetu bolesniku.

Član 63.

Posjeta pokretnim pacijentima  se u zimskom periodu obavlja u holovima Klinika, a ljeti u krugu UKCS-a.
Nepokretni bolesnici posjetu primaju u bolesničkoj sobi.

Član 64.

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata kod kojih nije dozvoljena posjeta daju se svakim danom i to od 13,00 do 14,00 sati.
Informacije o zdravstvenom stanju porodilja daju se svaki dan neprekidno od 00,00 do 24,00 sata.
Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata daje šef odjeljenja ili šef Klinike ili ljekar kojeg on ovlasti  za vrijeme redovnog radnog vremena, a nakon toga informacije daje dežurni ljekar.
Samo u izuzetnim slučajevima informacije se mogu davati telefonom.

Član 65.

Unošenje hrane ležećim pacijentima je dozvoljeno u vrstama i količini koje odgovaraju propisima dijetalne ishrane pacijenta i uz dozvolu ordinirajućeg ili dežurnog ljekara.
Dežurni ljekar i medicinski tehničar su obavezni da kontrolišu donesenu hranu te da onu koja ne odgovara ishrani bolesnika odmah vrate,a u slučaju psihijatrijskih bolesnika vrate hranu u neadekvatnoj ambalaži kojom pacijenti mogu eventualno nanijeti povrede sebi ili drugima.

Član 66.

U  krugu UKCS se vozila parkiraju isključivo na obilježenom parking prostoru.
Parkiranje vozila duž saobraćajnica i na zelenim površinama je zabranjeno.

Član 67.

Posjetioci i pacijenti koji za vrijeme posjete borave u krugu UKCS, dužni su da sav otpad odlože u postavljene kante za otpatke.
Bacanje bilo koje vrste otpadaka i kretanje po zelenim površinama je zabranjeno.

Član 68.

Zaposlenicima Kliničkog centra zabranjeno je primanje bilo kakvih poklona od pacijenata ili članova njihoveporodice.

Ova zabrana mora biti jasno istaknuta i na vidnom mjestu na svim odjeljenjima UKCS.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 69.

Otpust ležećih pacijenata vrši ordinirajući ljekar uz saglasnost šefa odjeljenja i šefa klinike, a samo u izuzetnim slučajevima otpust može da obavi dežurni ljekar.

Član 70.

Pacijent može biti otpušten i na svoj lični zahtjev, ukoliko ne boluje od zaraznog oboljenja ili duševnog oboljenja i ukoliko ne postoji neposredna opasnost po njegov život.Podaci o ovome se moraju unijeti u otpusnicu, odnosno u istoriju bolesti.
Morbidni bolesnici mogu se otpustiti na zahtjev porodice o čemu odlučuje šef odjeljenja i šef klinike.

Član 71.

Prilikom otpusta sa liječenja pacijentu se obavezno uručuje otpusno pismo.Ono mora da sadrži datum, podatke o identitetu bolesnika, početku i završetku liječenja, zaključnu dijagnozu, laboratorijske i ostale pretrage pri dolasku i odlasku, te terapiju ukoliko je ona uslov za dalje liječenje.

Član 72.

Kod otpusta pacijenata koji su maloljetni ili lišeni poslovne sposobnosti vrši se primopredaja bolesnika roditeljima, staraocu ili drugoj rodbini isključivo uz potpis lica koje preuzima bolesnika.

Član 73.

Pacijent se može otpustiti sa liječenja zbog ne pridržavanja načina liječenja, zbog ne pridržavanja odredaba kućnog reda, zbog postupaka odnosno ponašanja koji onemogućavaju pravilno ukazivanje medicinske pomoći drugim bolesnicima, ali sve pod uvjetom da je prethodno upozoren i opomenut.
O otpustu iz razloga navedenih u prethodnom stavu odlučuje šef klinike s tim što prethodno obavještava Direktora discipline i Generalnog direktora UKCS i nadležni zavod zdravstvenog osiguranja.
Pacijent se ne može  otpustiti, ako bi zbog toga došlo do težih posljedica po njegovo zdravlje.

Član 74.

U slučaju smrti pacijenta koji se hospitalizira u UKCS-u. ovlašćeni ljekar-mrtvozornik utvrđuje vrijeme i uzrok smrti a zatim se umrli transportuje u mrtvačnicu, u skladu sa odredbama Pravilnika o načinu pregleda umrlih i načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti („Službene novine FBiH", broj 15/00).
Za mrtvozornika ne može biti određen u vremenu dok vrši redovne poslove, ljekar specijalista hirurških grana medicine.
Mrtvozornik ne može obaviti pregled umrle osobe ako ju je liječio neposredno prije smrti.U tom slučaju odrediće se drugi mrtvozornik.

Član 75.

Ako ljekar ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, dužan je o tome odmah obavijestiti  nadležne institucije.

Član 76.

U slučaju ako umre pacijent,  a ustanovi se da je primljen pod lažnim imenom uz tuđe identifikacione dokumente, prijava smrti se vrši MUP-u radi službene identifikacije umrlog.

Član 77.

Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrlog.
Obdukcija se provodi:

• kada postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili je u vezi s izvršenjem krivičnog djela,
• kada je to potrebno radi zaštite zdravlja građana, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi,
• kada zahtjev za obdukciju postavi porodica umrlog,
• kada je bolesnik umro u UKCS.

Član 78.

Kada je pacijent umro u UKCS-u, Generalni direktor na zahtjev člana uže porodice, odnosno staratelja umrlog, može odlučiti da se obdukcija ne provodi.
Obdukcija se mora provesti:

• ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti,
• ako smrt nastupi tokom dijagnostičkog ili terapeutskog zahvata,
• ako to izričito zahtijeva ljekar koji je liječio umrlog.

Član 79.

Obdukcioni nalaz je sastavni dio medicinske dokumentacije i mora biti naveden i u otpusnom pismu.

Ukoliko je utvrđen pravni interes kopija obdukcionog nalaza se može dati članovima porodice umrlog.

Član 80.

Evidencija o izvršenim pregledima umrlih vodi se u skladu sa propisima.

Član 81.

U slučaju smrti pacijenta glavna sestra klinike na kojoj je pacijent hospitaliziran odmah obaviješta  porodicu umrlog telefonskim putem ili slanjem telegrama.

Obavjest putem telefona mora biti saopštena na prikladan način i odgovarajućoj osobi. Prethodno se mora obavjestiti da li se na telefonskoj liniji nalazi dijete ili starija osoba, kojima se samo izuzetno mogu saopštiti tragične vijesti

Član 82.

Stvari iza  umrlog  se popisuje zapisnički na odjeljenju gdje je bolesnik umro i uz potpis predaju članovima uže porodice umrlog ili njegovim najbližim srodnicima.
Ako porodica ili srodnici ne preuzmu stvari umrlog odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, iste se dostavljaju sudu ili općinskom organu na dalji postupak.

(Pravilnik o Kućnom redu)

Član 83.

Pacijent ima pravo da, neposredno ili pismenim putem, traži zaštitu svojih prava na kvalitet, sadržaj, vrstu zdravstvene usluge i na odnos prema njemu u procesu pružanja zdravstvenih usluga.

Ukoliko pacijent ne može ili ne želi da se prvo obrati ordinirajućem ljekaru o događaju koji je predmet pritužbe, pisani prigovor podnosi Generalnom direktoru UKCS.

Sve primjedbe i pohvale na pruženu zdravstvenu uslugu ili odnos zdravstvenih radnika prema njemu u toku pružanja zdravstvene usluge, pacijent može dostaviti i putem anketnih kutija koje su postavljene na svim odjelima UKCS-a.

Pritužba treba sadržavati lične podatke podnosioca, vrijeme boravka u UKCS, mjesto boravka i ime ordinirajućeg ljekara.

Pritužbu podnosi pacijent lično ili uz njegovu saglasnost član porodice ili staratelj.

Roditelji imaju pravo podnošenja pritužbi i bez saglasnosti djeteta.

Po nalogu Generalnog  direktora će se bez odlaganja ispitati opravdanost pritužbi i u roku od tri dana dostaviti odgovor podnosiocu prigovora. Ukoliko utvrđivanje činjenica traje duže, rok se može produžiti o čemu se obavještava podnosilac prigovora.

Zaštitu svojih prava pacijent  može tražiti  kod nadležnog suda u skladu sa zakonom.